BLOG / Budžet i očekivanja
Hoćemo više kupaca. Budžet je 200 eura.
Dvije stotine eura za oglase može biti sasvim razuman početak. Neobično postane kad se od tih dvjesto eura očekuje da poprave ponudu, web, prodaju i posljednje tri godine poslovnih odluka.
Zamisli razgovor u kojem firma želi više upita, veću prepoznatljivost, bolju poziciju na Googleu, malo društvenih mreža i da se konačno nešto pomakne. Budžet za oglase je dvjesto eura mjesečno. Za početak, naravno. Kad krenu rezultati, bit će više. Za taj početak već je pripremljen popis želja koji bi se mogao podijeliti na tri odjela.
Imati mali budžet potpuno je normalno. Tek si krenuo, oprezan si s troškovima ili želiš provjeriti ima li nešto smisla prije većeg ulaganja. Sve razumljivo. Samo bi i očekivanja trebala dobiti tu informaciju. Trenutačno se ponašaju kao da ih financira netko drugi.
Za početak bismo bili svugdje
Malo Googlea, malo Facebooka, malo Instagrama. LinkedIn također izgleda ozbiljno. Netko je spomenuo TikTok, a konkurencija ima i newsletter. Kad se sve nabroji, početni budžet zvuči kao džeparac koji je greškom došao na sastanak uprave.
Svaki kanal traži neku kombinaciju vremena, sadržaja, tehničke pripreme i novca. Račun na platformi možeš otvoriti brzo. Smisliti zašto bi baš tamo netko kupio tvoju uslugu već zahtijeva malo više od registracije. Ako ograničene resurse rasporediš na deset aktivnosti, vrlo lako dobiješ deset započetih stvari i nijednu iz koje možeš izvući koristan zaključak.
Za početak odaberi jednu ponudu i jednu publiku. Što točno prodaješ, kome i u kojem trenutku toj osobi to treba? Tek onda biraj gdje je ima smisla tražiti. Znam, puno manje uzbudljivo od rečenice „idemo na sve kanale”. Ali netko će taj entuzijazam poslije morati platiti.
Web je dobar. Vlasniku se sviđa
U zamišljenoj firmi web je već riješen. Ima veliki logo, fotografiju rukovanja i poruku da je zadovoljstvo korisnika na prvome mjestu. Usluga je opisana s dovoljno širokim izrazima da pokrije i djelatnosti kojima se firma još ne bavi. Cijena se saznaje upitom. Što ćeš dobiti za tu cijenu, također upitom. Zašto odabrati baš njih, vjerojatno na drugom sastanku.
Oglas na takvu stranicu može dovesti ljude. Njihov dolazak još uvijek ne rješava pitanja na koja stranica nije odgovorila. Ako posjetitelj mora zvati da bi uopće razumio ponudu, dio ljudi otići će nekome tko ju je uspio objasniti u nekoliko rečenica. Ne može se sva odgovornost za to prebaciti na naslov oglasa.
Prije plaćanja prometa prođi web kao osoba koja prvi put čuje za firmu. Vidi li što dobiva, kome je usluga namijenjena, kako izgleda suradnja i koji je sljedeći korak? Probaj poslati upit s mobitela. Zvuči banalno sve dok obrazac ne pošalje poruku u sandučić koji nitko ne otvara.
Prvo donesite rezultat, pa ćemo ulagati
Pošteno je tražiti dokaz da novac ima smisla trošiti. Treba, međutim, dogovoriti što test uopće može pokazati. Ako želiš provjeriti reagira li određena publika na ponudu, napravi test za to pitanje. Ako želiš stabilan broj novih kupaca, razgovaraš o širem poslu koji uključuje i ono što se događa nakon klika.
Uzmimo potpuno zamišljen primjer: dovedeš sto ljudi, troje pošalje upit i nitko ne kupi. U izvještaju lako piše da kampanja nije donijela prodaju. Ali ta jedna rečenica preskače gotovo sve što treba saznati. Jesu li upiti bili relevantni? Je li im netko odgovorio? Jesu li dobili ponudu? Je li presudila cijena, rok ili nešto što je oglas pogrešno obećao?
Veći budžet sam po sebi ne odgovara na ta pitanja. Ni manji ih ne čini nevažnima. Ako na svaki loš rezultat odgovoriš samo promjenom osobe koja vodi oglase, novi suradnik naslijedit će isti problem, iste uvjete i sve kraći rok da dokaže kako je bolji od prethodnog.
Naknada za rad i novac za oglase nisu ista stavka
Dobro je ovo razjasniti prije prve ponude: koliko novca ide platformi, a koliko za pripremu i vođenje posla? U izradu sadržaja, postavljanje mjerenja, uređivanje stranice i rad na kampanji ulazi vrijeme. Taj se dio ne obavi sam zato što je iznos za oglase malen.
Zato mali početni projekt često treba i mali, precizan opseg. Jedan problem koji rješavamo, dogovorene isporuke i jasna granica onoga što ulazi u cijenu. Tako obje strane znaju što kupuju i što rade. Puno ugodnije od aranžmana u kojem jedna strana misli da je platila cijeli marketinški odjel, a druga pokušava shvatiti kad je prihvatila i uređivanje kataloga.
Što onda ima smisla s malim budžetom?
Kreni od problema koji možeš dovoljno jasno opisati. Primjerice, imaš konkretnu uslugu, znaš kome treba i želiš provjeriti hoće li preciznija ponuda donijeti relevantne razgovore. Za takav test dogovori poruku, stranicu, trajanje, granicu potrošnje i podatke koje ćeš pratiti. Rezultat može biti razlog za nastavak, promjenu ili odustajanje. I odustajanje od loše ideje ima vrijednost.
Ako je ponuda još nejasna, vrijeme možda prvo treba uložiti u razgovore s potencijalnim kupcima. Ako već imaš zainteresirane ljude, ali se nitko ne javlja nakon slanja ponude, pogledaj taj dio procesa. Ako obrazac ne radi, popravak ima prednost pred novom kampanjom. Redoslijed je manje glamurozan od oglašavanja, ali može sačuvati i novac i živce.
Ne postoji jedan univerzalan iznos s kojim marketing počinje imati smisla. Postoji odnos između cilja, tržišta, ponude, vremena i onoga što možeš napraviti. Netko će s malim, dobro postavljenim testom naučiti nešto korisno. Netko će s puno većim ulaganjem samo brže potvrditi da mu cijeli proces curi.
Dvije stotine eura može biti početak konkretnog testa. Za potpuni poslovni preporod ipak treba provjeriti još nekoliko stavki. Marketing dosta toga može preuzeti. Šteta što mu se tako često pokušava uvaliti i odgovornost za sve što se godinama nije htjelo riješiti.